|
2. BEŽIČNI PRENOS INFORMACIJA
Pitanje ko je izumio radio, tada nazvan bežična telegrafija, godinama je bilo veoma sporno. Početak bežičnog prenosa informacija je obilježio Guglielmo Marconi koji je počeo da radi sa radio valovima. Marconi je patentirao izume i osnovao bežičnu telegrafsku i signalnu kompaniju, koja će biti prva radio fabrika u svijetu. Međutim ovu nepravdu sud je ispravio tako što je to otkriće priznanato 1892 godine, Nikoli Tesli nakon njegove smrti, a Marconiju oduzeto. Ipak, dole će biti nabrojani glavni naučnici i izumitelji koji su doprinijeli razvoju bežičnog prenosa inforrmacija:
- Alexandar Stepanovich Popov, je 1894. izradio prvi radio koji će kasnije biti prerađen i nazvan kao detektor svjetlosti. Prvi put ga je predstavio 5.maja 1895. godine Ruskom fizičkom i hemijskom društvu.
- Nikola Tesla je razvio način kako da proizvede radio frekvenciju, što je i javno pokazao u izlaganju o principima radio tehnike. On drži američki patent za izum radija, koji je tada definisan kao "bežičniprenos podataka."
- Gulielmo Marconi je bio rani radio istraživač i osnovao prvu komercijalnu organizaciju namijenjenu za razvoj i korištenje radija.
- Reginald Fessenden i Lee de Forest su izumili dalekosežni radio (amplitude- modulated ili AM) tako da više stanica može slati signale za razliku od ranijih radija gdje je odašiljač pokrivao čitav obim frekvencija.
- Edwin H. Armstrong je izumio frekvencijski radio (frequency-modulated ili FM) tako da zvučni signal može izbjeći smetnje nastale od električne opreme i atmosfere.
- Roberto Landell de Moura je između 1893 i 1894. godine vršio eksperimente. Ipak, svoje dostignuće nije predstavio javnosti do 1900. godine, za koje će kasnije dobiti brazilske i američke patente.
|
|
Do 1901. prvi radio signali su poslani preko Atlantika. Ovaj izum je preuzela i vojska, koja je još dodatno osiguravala podatke enkripcijom, a puni zamah će radio tehnika doživjeti u Drugom svjetskom ratu.
|
operatora za izgradnju MAN (Metropolitan Area Network). Standard 802.16 pruža niz prednosti na polju širokopojasnih bežičnih mreža kao što su veći protoci, bolja fleksibilnost i skalabilnost kao i niži troškovi zbog čega se koristi kao sinonim za novu generaciju širokopojasnih bežičnih gradskih mreža. Pojava ovog standarda i zainteresovanost najvećeg broja svjetskih proizvođača da podrži ovaj standard doprinijela je da se 2003. godine osnuje WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) forum, čime je pospješen razvoj ovih mreža kao i njihova primjena do krajnjih korisnika. Korisnici se sve više navikavaju na fiksni širokopojasni bežični pristup i imaju dobra iskustva sa bežičnom povezanoš ću na Wi:Fi (Wireless Fidelity). Me đutim, naglo je porastao zahtjev za istim širokopojasnim pristupom koji ne zavisi od lokacije, kao i zahtjevi za mobilni širopojasni pristup tehnologijama kao što je treća generacija mobilne telefonije 3G (Third Generation mobile network) zbog visoke cijene i ograničenog protoka. Velika popularnost WiFi-ja, agresivan rast mobilnih i pokretnih uređaja i uopšte veliki porast broja fiksnih širokopojasnih i pretplatnika, su ukazivali da će se uskoro ispuniti uslovi za potpuno prihvatanje mobilne širokopojasne usluge.
2. 1. Radio
Radio je bežični prenos signala korištenjem elektromagnetskih valova kojima su frekvencije niže od frekvencija infracrvene svjetlosti, pa se prema tome zovu i radio valovi.
Radio ima uticaj na mnoga područja, pa se pojam radio koristi većinom u rije čima kao što su radio-tehnika, radio-komunikacije, radio-difuzija, radio-uređaji itd.
|
Prva komercijalna radio telefonska mreža će biti dostupna ranih 1950-tih godina od strane Bell kompanije, iako je mreža mogla da podnese manji broj korisnika i bila je veoma ograničena. Ipak, 1971. godine je Havajski Univerzitet razvio prvi WLAN, odnosno bežičnu lokalnu mrežu nazvanu ALOHA net. U SAD-u je od 1982. AMPS specifikacija bila standard za mobilne mreže, dok su i druge države razvijale svoje sopstvene bežične mreže gdje je na kraju preovladao GSM standard koji se i danas koristi u većini država. NCR Corporation/AT&T su 1991. razvili tadašnji WaveLAN, koji će kasnije postati Wi-Fi. Od tada, Wi-Fi će biti glavni način umrežavanja današnjih modernih ličnih računara.
Globalizacija i nagli razvoj informacionih tehnologija, doprinose sve većoj potrebi korisnika za širokopojasnim pristupom podacima, glasovnim i video servisima. Sa prednostima kao što su brza izgradnja mreža i brz povrat uloženog kapitala, širokopojasni bežični sistemi za pristup, predstavljaju jedno od najprihvatljivijih rješenja
|
|
