|
Sve se kreće, sve se mijenja, na svijetu ništa nije trajno..." Heraklit
U ovom svom radu predstaviću elektronsku trgovinu u kontekstu elektronskog poslovanja i digitalne ekonomije. Struktura moga istraživanja sastoji se iz više dijelova.
U prvom dijelu prikazaću elektronsko poslovanje u širem obliku sa inklinacijom ka elektronskoj trgovini. Centralni dio rada obuhvata elektronsku trgovinu kao izrazitog predstavnika elektronskog poslovanja. Ovdje ću takođe objasniti pojavne oblike (modele) elektronske trgovine, performanse elektronske trgovine i konkretan primjer elektronske trgovine. Posljednji dio je zakljucak u kojem se rezimiraju utisci i efekti cjelokupnog rada sa komentarima prednosti koje nosi sa sobom elektronsko poslovanje, odnosno elektronska trgovina, uz naglasak na poteškoće i probleme u ovakvom poslovanju, te analizu stepena razvoja elektronskog poslovanja-elektronske trgovine kod nas i u našem okruženju.
Iskonska covjekova želja je stalan napredak i razvoj, širenje prostora slobode te rušenje svih barijera koje su mu nametnute u surovoj stvarnosti. Prirodno je da svaki covjek i društvo želi savladati sve što se u datom trenutku cini nemogućim i neobjašnjivim, te isto prilagoditi svojim potrebama iako se, katkad, radi cak i o natprirodnom. U toj borbi covjek se cesto susreće i nadmeće sa, ponekad, teško ukrotivom prirodom kao i postojećim okruženjem.Svaka ova borba covjeka sa okruženjem, pa i sa samim sobom, karakteristika su kako pojedinca tako i društva u svakoj fazi njegovog razvoja.
Covjek, nerijetko, nastoji savladati i nadmašiti svoje fizicke sposobnosti, savladati naizgled nepremostive prepreke sa ciljem da dosegne intelektualne ideale koje sam sebi postavlja. To pregalaštvo predstavlja osnovu za napredak pojedinca kao i društva u cjelini. Cesto kažemo da svaki covjek teži lakšem životu, blagostanju i bogatstvu i da je to osnovni pokretac ljudskog života. Da bi ostvario određene rezultate, potrebno je da uloži mnogo truda i napora i da podnese velike žrtve, zato se i ne kaže bez razloga, da je put do uspjeha posut trnjem.
Razvoj nauke i tehnologije vremenom je doveo i do pojave digitalnog doba, a time i do promjena u nacinu života ljudi, u nacinu poslovanja, jer brzina dolaska do informacija neminovno vodi do velikih promjena. U poslovanju je poboljšan kvalitet poslovnih procesa, oni se obavljaju mnogo brže, te tako omogućavaju povećanje obima poslovanja, a cesto mijenjaju i samu prirodu poslovanja.
|
Pojavom digitalne ekonomije, posebno na znacaju dobijaju informacione i komunikacione tehnologije koje mijenjaju nacin rada i poslovanja na svim nivoima, kako države, preduzeća, tako i svakog pojedinca. Elektronske veze i komunikacije omogućavaju kontinuirano poslovanje sa velikom efikasnošću, nižim troškovima te manjim greškama i propustima; omogućavaju veliku transparentnost podataka, informacija, znanja i dostupnost svih dijelova tržišta kako velikim tako i malim korisnicima. Digitalna ekonomija direktno mijenja nacine poslovanja, trgovanja pa i samu organizaciju tržišta, te utice na nacine ucenja i podjele znanja kao što omogućava i mnogo šire ucešće svih država, regiona, preduzeća, kompanija i pojedinaca u razmjeni informacija. Ovim se ubrzava ukupan ekonomski i društveni razvoj u svijetu.
U ubrzanom razvoju informaciono-komunikacionih tehnlogija dolazi do pojave Interneta kao osnovnog fenomena virtuelne stvarnosti koji se javlja onda kada covjek evolucijski dostiže sposobnost apstraktnog mišljenja. Covjekova mašta kao i mogućnost stvaranja predstave o necemu što u stvarnosti nije, ili nije u datom trenutku dostupno osjetilima konkretne osobe, osnova je fenomena prividne stvarnosti. Pojavom Interneta nestaju fizikalne dimenzije jer Internet mijenja prostorne i vremenske odnose među pojavama. Vremenske zone i prostorna udaljenost na Internetu nestaju tako da nije bitno gdje se neko nalazi i u koje vrijeme. Kada se prihvate zakonitosti digitalnih komunikacija i virtuelnog prostora, sve postaje ovdje i sada. Ovo, pak, ne iskljucuje važnost vremenskih zona kao i korištenje tradicionalnih tehnologija (telefon) jer i dalje vladaju određeni biološki zakoni i pravila ponašanja u poslovanju i mnogim drugim aktivnostima života ljudi.
Korištenjem Interneta sve pojave, bilo gdje da su na planeti, približavaju se na gotovo nultu tacku udaljenosti. Vrijeme potrebno za razne odgovore na upite i interesovanja korisnika takođe teže minimumu. Iako se ovo vrijeme sve više smanjuje, ipak nije došlo do određenog savršenstva, jer sama Internet mreža je naslonjena na postojeću prenosnu infrastrukturu koja još uvijek nije savršena i u stalnom je razvoju. Ovaj problem je sveprisutan jer komunikacione mreže su u razlicitom stepenu razvoja pojedinih država u svijetu, a to cesto dovodi do usporenog prenosa informacija zbog nezadovoljavajuće propusne moći komunikacionih kanala. Svaka država teži razvoju svojih komunikacionih mreža pa time i pružanju sve kvalitetnije internetske usluge svakom covjeku i preduzeću, što dalje dovodi do toga da je svako bliže svom konkurentu i da je jednako blizu informacijama kao i konkurent. Konkurentske prednosti nisu više ni prostorna udaljenost, ni vrijeme, niti brzina, nego iskljucivo znanje, vještina, kreativnost, tehnicka opremljenost, te cilj i volja da se nešto postigne.
Internet, stoga, neutralizuje cetiri klasicne fizikalne dimenzije realnog svijeta, tri prostorne i vremensku, stvarajući samo jednu tacku i to-zaslon klijentskog racunara, sada i ovdje. Sama brzina prenosa informacija teži brzini svjetlosti pa tehnologije trodimenzionalne racunarske grafike stvaraju korisniku utisak neogranicenog prostora. U tom prostoru korisnik se slobodno kreće te dolazi u realnu komunikaciju sa prividnom stvarnošću. Situacije u koje korisnik dolazi nisu prirodne i korisnik nema ni individualnih ni kolektivnih iskustava pa se mora svjesno i smišljeno na njih navikavati. Drugacije receno, korisnik mora razvijati kulturu života u prividnoj stvarnosti.
|
Slicnu teoriju zastupa i Bill Gates, osnivac i većinski vlasnik najpoznatije svjetske softverske kompanije Microsoft koji kaže: "Veća kulturološka promjena, poput prelaska na internet nacin života, mora u nekom stepenu biti generacijska. Puni potencijal nove tehnologije pokazaće nam djeca koja odrastaju s njom i smatraju je dijelom svoje okoline. Na većini americkih univerziteta već postoji kriticna masa za kulturu Interneta. Tu je, naime, vrlo raširena upotreba racunara, brzih komunikacionih veza i mrežnih komunikacija. Jednako kao što telefoniraju, studenti svojim roditeljima i prijateljima šalju e-poštu. Studenti razvijaju internetske vještine koje će im pomoći u ucenju tokom cijeloga života. Firme bi trebale iskoristiti vještinu kojom studenti danas koriste Internet u organizovanju i upravljanju svojim životima. Njihov pristup nam govori kako će se mreža koristiti za desetak godina...
Privid koji Internet stvara iz ovozemaljske perspektive dovodi do djelovanja covjeka u nestvarnoj situaciji, pa interaktivno komunicira sa apstraktnim sagovornikom ili sa više njih, plaća robu ili usluge virtuelnim novcem, narucuje i kupuje dobra i plaća njihov privid te sudjeluje na skupovima istovremeno sa ostalim sudionicima, a koji ništa ne znaju jedan o drugom i razasuti su svuda po svijetu.
Znaci, covjek je ušao u bezgranican prostor gdje je njegova sloboda (prividno) neogranicena. Paradigma virtuelne stvarnosti donosi mnoge, a cesto teško predvidive društvene promjene. U stvarnosti, Internet nesumnjivo pozitivno utice na bolji kvalitet covjekovog života jer mu olakšava život oslobađajući ga mnogih fizickih i situacionih neugodnosti i napora. Iako su prednosti Interneta velike, potrebno je naglasiti da su uocljivi i mnogi nedostaci koji se prije svega ogledaju u povećanom otuđenju covjeka, jer smanjeno kretanje u stvarnom prostoru dovodi do smanjenja direktnih kontakata ljudi u stvarnom svijetu. Osim toga, zbog porasta obima i modaliteta informacionog kriminaliteta, privatnost pojedinca je ugrožena iako se on nastoji zatvoriti u svoj svijet. Mreža i brojnost dimenzija virtualnog prostora omogućava takozvanim "uljezima" da lakše prodru u privatne svjetove pojedinaca.
Svima nam je poznato da su ljudske sposobnosti komunikacije u stvarnosti ogranicene. Covjekov glas se može cuti na određenoj udaljenosti, covjek može osjetiti i vidjeti u određenim granicama i nije u mogućnosti sve registrovati što se događa u njegovoj okolini. Zbog toga kažemo da virtuelnu stvarnost treba bez dvoumljenja prihvatiti kao dobrobit koja covjecanstvu donosi tehnološki razvoj, ali uz napomenu da se preduzmu sve poznate i raspoložive mjere kako bi se taj razvoj kontrolisao te organizovano i svjesno usmjeravao.
Elektronsko tržište se razlikuje od tradicionalnog prije svega u tome što smanjuje ulazne barijere te omogućava lakše i brže pretraživanje i dobijanje informacija o ponudi i potražnji određenih roba, usluga i informacija. Sada velike firme nemaju naslijeđen povoljan položaj u odnosu na male, kao što je slucaj na fizickom tržištu gdje veliki imaju prednost u fizickoj prisutnosti, podjeli tržišta i reputaciji. Internet smanjuje ove ulazne prepreke za manje firme. Velika prednost Interneta je raspoloživost informacijama koja na fizickom tržištu ne postoji jer potrošac nema mogućnost za kompletno dobijanje informacija na fizicki ogranicenom prostoru. Da bi to uradio, potrebni su mu dodatni
|
napori i troškovi, a time bi mu i informacije bile skuplje. Na elektronskom tržištu tehnologije katalogiziranja i automatizovano indeksiranje omogućavaju skupljanje i prikazivanje informacija uz male troškove, a od toga imaju svi koristi, i ponuđaci i korisnici informacija.
Firme na Internetu postaju virtuelane firme, jer svo poslovanje jedne firme ne mora biti na jednom mjestu. Svaka pojedinacna operacija može biti prostorno udaljena na razlicitim mjestima i poslovanje se obavlja putem mreže.Ta mreža može biti integrisana u Internet korporativnu mrežu koja funkcioniše kao bezbjedna mreža sa funkcionalnim karakteristikama lokalnih mreža međusobno povezanih preko Interneta. Firma lako može doći u kontakt sa svim svojim dijelovima bez obzira gdje se oni u svijetu nalaze i imati informacije o svakom dijelu procesa poslovanja bez obzira na prostornu udaljenost.
Iako je kod nas još uvijek zastupljena u većini tradicionalna trgovina treba istaći da je elektronska trgovina u sve većem razvoju i ekspanziji kao jednostavniji, brži i jeftiniji nacin trgovanja.
Kod tradicionalne trgovine njene komponente (ucesnici-kupci i prodavci, roba i usluge, te procesi kao plaćanje i proizvodnja, marketing itd.) su fizicke komponente. U elektronskoj trgovini ove komponente su digitalne. Sav proces od proizvodnje, isporuke i potrošnje se odvija on-line (citanje novina), mada i kod klasicne elektronske trgovine neke komponente su fizicke, a neke digitalne. Proizvodi mogu biti fizicki, a marketing i plaćanje on-line. Sama budućnost elektronske trgovine je u on-line obavljanju svih marketinških radnji, pa Internet postaje elektronska verzija fizickog tržišta sa osobinama koje ga bitno razlikuju od fizickih tržišta. Elektronsko tržište povećava efikasnost i smanjuje troškove svih osnovnih funkcija poslovanja. Korisnik brže, lakše i sa manjim troškovima dobija informacije o cijenama i karakteristikama proizvoda, a prodavac te informacije daje sa umanjenim troškovima. Kupac lako može upoređivati informacije preko specijalnih pretragaca bez obzira gdje se ponuđac nalazio u svijetu. Smanjenje troškova pretraživanja omogućava pojavu novih tržišta pa zanacajno utice na porast konkurencije među ponuđacima, a to dovodi do gubljenja monopolskog položaja pojedinih ponuđaca.
Razvojem elektronskog tržišta dolazi do nestanka određenih vrsta posrednika, ali i do pojave novih tipova posrednika koji povezuju ponuđace i korisnike dajući korisnicima podatke o proizvodima, a ponuđacima marketinške informacije te obezbjeđuju povjerenje između ponuđaca i korisnika i osiguravaju integritet tržišta.
Zasnovano na Internetu, elektronsko tržište se još uvijek razvija i formira mada je jasno da Internet dovodi do veće ekonomske efikasnosti . Danas je Internet jedan od najvažnijih alata savremenog poslovanja i spada u najmoćnije oruđe koje savremena tehnologija pruža modernom poslovanju. Internet mijenja granice između ljudi i organizacija, između samih organizacija, te omogućava rad na daljinu i saradnju sa radnicima i partnerima na drugom mjestu.
Biti prvi na tržištu, to je san-cilj svake organizacije-firme. Da bi se to postiglo potrebno je biti brz i efektan, blagovremeno raspolagati sa mnogo informacija, te se tehnološki dobro opremiti ili će brži pregaziti sporijeg, a nesposoban prosto nestati
|
Vrijeme potrebno za stizanje proizvoda na tržište se smanjuje na svim područjima, pa je svakog zaposlenog potrebno uvjeriti da preživljavanje firme zavisi od brzine djelovanja svakog pojedinca.
Put u informaciono društvo vodi preko digitalne revolucije koja je bila veliki pokret i cak se brže razvijala od industrijske revolucije.
Elektronsko poslovanje (e-Busines) je transformacija osnovnih poslovnih procesa upotrebom Interneta i elektronskih informacionih tehnologija, sve radi automatizacije poslovnih procesa i tokova poslovanja. Ovo poslovanje je siguran i fleksibilan pristup davanja ekonomskih vrijednosti kroz komunikaciju sistema i procesa, a koji obavljaju osnovne poslovne operacije jednostavno i kompletno .
Što jedna kompanija duže primjenjuje elektronsko poslovanje, ona više i brže uci o on- line biznisu i u mogućnosti je da više zaradi. Neke forme elektronskog poslovanja postoje već dugo, kao što je EDI ( Electronic Data Interchange ) u maloprodaji ili CALS (Computer Assisted Lifecycle Support) u proizvodnji i sektorima odbrane. Kako su ove forme ogranicene u svojoj upotrebi i primjeni, pojavile su se nove forme elektronskog poslovanja, a posebnu eksploziju u razvoju doživio je Internet i Web.
Elektronska trgovina je jedan od najznačajnijih aspekata Interneta, sa tendencijom stalnog rasta i širenja na sve prostore diljem svijeta. Ona omogućava razmjenu proizvoda, usluga, informacija, trenutno i bez vremenskih i prostornih barijera. Na taj način kupac može dobiti ono što želi i treba veoma brzo uz smanjene troškove nabave.
Danas se veoma brzo razvija koncept virtuelne trgovine. Elektronski tržni centar je novi pojam koji se pojavio prije par godina i predstavlja virtuelni tržni centar sa dvije ili više elektronskih prodavnica u kojima se nude neki proizvodi ili usluge. Osim proizvoda ili usluga, u ovakvim elektronskim trgovinskim centrima često se nude i programi pratećih usluga ili zabavni sadržaj.
Svako istraživanje kojim se želi obraditi određena tematika mora imati svoj cilj, jasan i moguć.
Samim izborom teme, određen je i predmet rada te formulisan cilj. Polaznu osnovu u izboru teme čini interes za pojavu novog oblika poslovanja (elektronsko poslovanje) u oblasti trgovine te mogućnosti primjene iste u našim uslovima.
Cilj rada je sticanje naučnih saznanja za uspješnu implementaciju koncepta elektronskog poslovanja u trgovini, u svim njenim oblicima, uz prisutne ograničavajuće faktore karakteristične za svako okruženje.
Postavljeni cilj ovoga rada može se ostvariti korištenjem :
- logičke sintagme,
- utvrđivanjem prethodnog razvoja,
- analizom-današnjom primjenom i
- predviđanjem razvoja i mogućnostima primjene u budućnosti.
|
Da bi se postigao određeni cilj, za rad je potrebno utvrditi hipotezu rada. Hipoteza rada predstavlja pretpostavku-ideju za koju se vjeruje da vodi rješenju problema istraživanja. Njome se određuje okvir i smjer istraživanja. Hipoteza je misao vodilja koja se tokom rada može potvrditi ili opovrgnuti. U ovom radu, utvrđivanje hipoteze kao misaonog rada koji u predmetu istraživanja funkcionisanja trgovine i uvođenja elektronskog poslovanja- elektronske trgovine u okruženju, treba da odredi i pretpostavi u kojoj mjeri i na koji nacin će se implementirati koncept elektronskog poslovanja-elektronske trgovine u okruženju.
Da bi hipoteza bila jasna i dobra, istraživac mora da zna dosta o predmetu istraživanja. Zbog toga hipoteza mora biti rezultat dobrog prethodnog poznavanja materije istraživanja, a ne da ona bude plod necije mašte i površnog poznavanja problema.
U teoriji, metodicari su utvrdili tri bitna izvora za hipotezu:
- znanje o predmetu istraživanja,
- uviđanje problema i
- mašta, kao zamisao o problemu.
Sa ovakvim konstatacijama, u radu sam postavila sljedeće hipoteze:
Polazna teza je da trgovina kakva je danas polako poprima nove oblike i u stalnom je razvoju, te uvođenje elektronskog poslovanja predstavlja rješenje koje pruža tehnološku i organizacionu podlogu za prelazak u informaciono društvo.
U našem najbližem okruženju razvoj elektronskog poslovanja-elektronske trgovine ide veoma sporo i za sada je još uvijek mali broj poslovnih subjekata u oblasti trgovine koji su prešli na elektronsku trgovinu.
Uvođenjem elektronske trgovine kao oblika trgovanja sticu se mnoge prednosti jer se poslovanje pojednostavljuje, povećava se brzina pružanja usluga, smanjuju se troškovi poslovanja, proširuje se tržište jer nestaju prostorne i vremenske granice.
Za postizanje cilja ovoga rada bilo je potrebno u istraživanju koristiti više metoda.Teoreticari obicno kažu da postoje tri osnovne metode za istraživanje: normativna, eksperimentalna i istorijska.
U ovome radu korišteno je više metoda: istorijska, metoda analize i sinteze, kao i komparativna metoda. Metoda analize omogućava rašclanjivanje cjeline na dijelove, pa posmatranjem svakog pojedinacnog dijela detaljno se ulazi u strukturu problema, prepoznaju se karakteristike svakog pojedinog segmenta, te se uocavaju slicnosti i razlike.
U analizi se dalje koriste druge metode: posmatranje, analiza informacionih tokova, proucavanje dostupne literature i dokumenata, posjeta nizu poznatih sajtova na Internetu. Osim ovih osnovnih metoda, bilo je potrebno koristiti još niz metoda zavisno od pojedinih dijelova rada te zavisno od ogranicavajućih faktora okruženja.
|
U tu svrhu korištene su metode:
- indukcije-proces logičkog zaključivanja sa ciljem opšte spoznaje, a na osnovu pojedinačnog;
- dedukcije-gdje se dolazi do spoznaje pojedinačnog, a na osnovu opšteg;
- analitičko-sintetička metoda, sa zadatkom ulaska u bit problema na način raščlanjivanja pojava i procesa na sastavne dijelove te spajanje rastavljenih dijelova u cjelinu,
- komparativna metoda, sa zadatkom poređenja poznatih teorijskih činjenica s ciljem komparativne analize i formiranja sopstvenih zaključaka i stavova.
|
|
|
|
|
|
|
