|
Voda kao životni uslov opstanka čovjeka na našoj planeti predstavlja „sredinu", ali u odnosu na ljudske potrebe kvantitativno i kvalitativno vrlo nepostojanu i kolebljivu. Zbog njenog značaj a čovj ek je na vje čitom frontu boreći se bilo za nju bilo protiv nje.
Voda u prirodi je najrasprostranjenija materija i pokriva 71% površine Zemlje. Nalazi se u atmosferi, hidrosferi, biosferi i litosferi. Voda se u biosferi najčešće nalazi u tečnom stanju, a pojavljuje se i u obliku pare i čvrstom stanju. Od ukupne količine vode samo 2,4% vode je slatka voda i može se upotrebiti za zadovoljenje većine ljudskih potreba.
Najveći dio slatke vode se nalazi zarobljen u ledu na Sjevernom i Južnom polu. Drugi već i dio se nalazi u podzemnim vodama, u rijekama se nalazi najmanji dio slatkih voda.
Značajan dio slatke vode se nalazi u atmosferi, ali zbog sve većeg zagađenj a kvalitet ovih voda je upitan.
U poslednje vrijeme čovjek sve više i sam ugrožava kvalitet vode svojom djelatnošću, privređivanjem, načinom života, navikama, najčešće nedovoljno pažljivim odnosom prema njenim resursima. Voda je neophodna za održavaje opšte i li čne higijene i predstavlja najznačajniji faktor razvoja privrede i standarda ljudi. Koristi se za snabdijevanje naselja i industrije, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, plovidbu, dobijanje električne energije, rekreaciju i sportove na vodi. Ljudima je odavno poznat značaj vode pa su naselja najčešće podizali uz dovoljno izdašne izvore vode, a i danas je neophodno da se pri izboru lokacije naselja vodi ra čuna, prije svega o mogućnostima obezbjeđenja dovoljne količ ine higijenski ispravne vode za piće i druge potrebe.
Voda, kao nezamj enlj iva životna namirnica zauzima posebno mjesto među faktorima životne sredine, od kojih zavise život i zdravlje ljudi kao i privredni i kulturni razvoj društva. Voda je dobro od opšteg interesa, predstavlja bogatstvo svake zemlje, nalazi se u društvenoj svojini, a služi za zadovoljenje op štih i pojedinačnih potreba.
Voda je bila i uvijek će ostati neophodna čovjeku za održavanje života, zdravlja i materijalnog bogatstva. Voda je neophodna za održavanje života uopšte i čini 60-70% tjelesne težine. Cjelokupna voda u organizmu se nalazi u dva oblika, kao ć elijska ili intracelularna koja č ini 50% tjelesne mase i izvanć elijska ili ekstracelularna koja čini 20% tjelesne mase. Da bi čovjek zadovoljio fiziološke potrebe mora da svakodnevno unosi oko 2 litra vode u organizam. Deficit vode izaziva dehidrataciju u organizmu i zavisno od
|
stepena dehidratacije dolazi do poremećaja pa čak i do smrti . Čovjek bez hrane može da izdrži i do 40 dana, ali bez vode samo nekoliko dana. Organizam potrebe za vodom zadovoljava unošenjem tečnosti, dio unosi hranom, a dio se oslobađa oksidacijom organskih materija u toku metaboličkih procesa.
Sa higijenskog aspekta voda je značajna ne samo kao osnovna životna namirnica i sredina u kojoj se odvijaju složeni biohemijski procesi, već i stoga što se sa njom mogu prenositi uzročnici mnogih zaraznih oboljenj a i hemijski toksične materij e.
Poremećaji u snabdijevanju vodom mogu nastati usljed elementarnih nepogoda kao što su: poplave, suša, zemljotres, rat i zagađenja vodnih objekata i vode hemijskim, biološkim i radioaktivnim materijama, a što može izazvati dalekosežne posljedice. Svakodnevni napori koji se ulažu za snabdij evanj e stanovništva dovoljnom količinom higijenski ispravne vode su u isto vrijeme borba protiv mnogih bolesti, koje još uvijek predstavljaju važan socio-ekonomski i medicinski problem.
Epidemiološki znač aj vode je veliki, svake godine u svijetu umre oko 3 miliona ljudi zbog upotrebe neispravne vode za piće. Smatra se da je 25% bolesničkih kreveta zauzeto pacijentima oboljelih od zaraznih bolesti koje nastaju kao posljedica upotrebe neadekvatne vode za piće. Direktor Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) kaže "U borbi za zdravlje mnogo je važniji broj slavina sa vodom, nego broj bolesničkih kreveta". Zbog značaja vode WHO je pokrenula niz akcija za čistiju vodu u svijetu. Voda predstavlja dobro u opštoj upotrebi na koje imaju pravo svi, ali ni u kom sluč aju ne može se tretirati kao dar prirode kojim se slobodno raspolaže. Zbog značaja vode i njenog višenamjenskog korišćenja, ona uživa posebnu zaštitu i koristi se na način propisan zakonom.
Voda neodgovaraju ćeg, nehigijenskog kvaliteta može da ugrozi zdravlje na više načina. Bolesti hidričnog porijekla izazvane biološkim uzročnicima mogu se javljati u različitom obliku. Nisu vezane za određeno godišnje doba i nemaju sezonski karakter. Hemijske materije koje se mogu na ći u vodi iznad dozvoljenih koncentracija, imaju toksično djelovanje i mogu ugroziti zdravlje s tim što se bolest javlja u hroničnom, rjeđe u akutnom obliku, pa se sporije otkrivaju. Hemijski agensi u vodi mogu biti geološkog porijekla ili u vodu dospijevaju kao sekundarno zagađ enje koje dospjeva iz vazduha, industrijski otpad, otpadne vode, komunalni otpad ili sa poljoprivredne proizvodnje (agrohemikalije, pesticidi). Od izuzetnog značaja za ispravnost vode su: porijeklo vode, nač in zahvatanja, ispravnost postrojenja, izbor vodomaterijala, postupci i metode prečiš ćavanja, dezinfekcija, kontrola ispravnosti u skladu sa važećom legislativom.
|
Po svojim neobičnim, često bajkovitim svojstvima, po svom značaju za opstanak čovjeka i ukupnog života na planeti Zemlji i zbog njene nezamjenljivosti kao resursa ukupne industrijske i energetske proizodnje, a to znač i materijalnog opstanka civilizacij e, vodi treba vratiti mjesto koje je izblijedilo u našem duhovnom bi ću, treba joj vratiti oreol najviših vrijednosti koju su joj dali naši preci.
Ogroman je fundus znanja o vodi kojim čovje čanstvo raspolaže. Tačno znamo kakav kvalitet i iz kojih razloga želimo postići kod voda za piće iz čega i proizilazi i cilj ovog rada.
|
|
|
