Seminarski Maturski Diplomski Radovi

SADRŽAJ:

1.         UVOD ……………………………………………………………………4

 2.         ŠTO JE SVJETSKA BANKA? ………………………………………….5

2.1       Povijest Svjetske banke  ………………………………………….. . 6

2.2       Strateški smjer ………………………………………………………8

2.3       Poslovna djelatnost …………………………………………………9

2.4       Ocjena djelovanja …………………………………………………..11

2.5       Određivanje cilja …………………………………………………...12

2.6       Organizacija Svjetske banke ……………………………………….12

2.7       Opće informacije o članstvu u Svjetskoj banci ………………..…...15

2.8       Izvršni odbor ……………………………………………….………16

2.9       Guvernersko vijeće ……………………………….……………….16

2.10     Predsjednik Svjetske banke ………………………………….……16

2.11     10 stvari koje možda još niste znali o Svjetskoj banci …………....17

 3.         MEĐUNARODNI MONETARNI FOND …………………………..….19

 4.         UTJECAJ I DJELOVANJE SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ…21

 5.         ODNOSI MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA – MMF-a

S HRVATSKOM……………………………………………….……….23

 6.         ZAKLJUČAK …………………………………………….…………….24

 7.         LITERATURA ……..……………………...………………………........25

1.         UVOD

Dok sam razmišljao o čemu pisati prošlo mi je puno toga kroz glavu. Izbor je bio velik a zainteresiranost za neku određenu temu mala. Onda sam se koncentrirao na neke aktualne teme koje bi bile zanimljive za obradit. Najzanimljivija tema mi se činila upravo ova koju ću pokušat kroz ovaj rad analizirat, to je tema o kojoj se danas dosta piše u svakodnevnim novinama i koja je jako aktualna u Rep. Hrvatskoj. Radi o se Međunarodnim financijskim institucijama i njihovom utjecaju u RH.

Prilikom traženja literature tj. izvora sadržaja o ovoj temi, mogao sam najviše naći u dnevnim, tjednim ili mjesečnim novinama tako sam se odlučio za takav izbor izvora sadržaja. Konkretne podatke o određenim cjelinama ili naslovima vezanim za ovu temu sam izvukao s web stranica međunarodnih institucija. Izvoran tekst je na njemačkom jeziku koji sam preveo i prilagodio sadržaju seminarskog rada. O utjecaju tih međunarodnih financijskih institucija u RH najviše se moglo naći u određenim novinama koje sam također koristio kao izvor.

Postoje mnoge međunarodne financijske institucije koje djeluju u RH, međutim meni se osobno čini kako najveći utjecaj imaju Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. Rad je podijeljen na nekoliko cjelina u kojima ću pokušat reći nešto o njima i njihovom utjecaju kod nas. Prvi dio se odnosi na Svjetsku banku, te ću u njemu reći nešto o tome, drugi dio na Međunarodni monetarni fond i treći se odnosi na utjecaj tih dviju institucija u RH.

Analizom svega što je navedeno odnosno naslova koji će biti obrađeni na samom kraju ću kroz zaključak pokušati iznijeti svoje mišljenje i viđenje svega.

2.         ŠTO JE SVJETSKA BANKA?

Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31 bilijun američkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosječni zaposlenik zarađuje više od 40000 USD godišnje te u istom svijetu živi također 2,8 milijardi ljudi koji zarađuju manje od 700 USD godišnje. Od toga njih opet 1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil. djece, u većem broju djevojčice, ne mogu ići u školu zbog toga jer su siromašni. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedećih 50 godina očekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov.

Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' već posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja već je u samom početku nazvana Svjetska banka .Pored međunarodne banke za obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju još i Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association – IDA), Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation –IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency – MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju (The International Centre for Settlement of Investment Disputes – ICSID) .

U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uložila znatna sredstva u područja njenog djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih područja je opraštanje dugova najsiromašnijim zemljama koje će zbog tog oprosta moći svoja sredstva uložiti u razvoj školstva, zdravstva, obnovu domaćinstava kao i sam napredak siromašnih. Svjetska banka sa još 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv siromaštva što možemo smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvažnijih potpora koja stoji vrlo visoko na dnevnom redu takve jedne institucije kao što je Svjetska banka je borba protiv virusa HIV. Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog zasad smrtonosnog virusa kreću se oko 1,3 milijarde USD od čega polovica odlazi afričkim državama južno od Sahare kojima ta sredstva jako dobro dođu.**

2.1       Povijest Svjetske banke

 Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoći pri obnovi je važno težište u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala stožer u kojem su bili tehnički stručnjaci kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu. Danas raspolaže jednim znatno većim stožerom koji ima stručnjake iz ekonomije, vanjske politike, stručnjake za pojedina područja te stručnjake za socijalna pitanja, 40 % tih stručnjaka danas radi u uredima smještenim u državama s kojima ta svjetska institucija ima odnose.

Svjetska banka je danas puno veća i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju čine već navedena Međunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID).

U 80-im godinama djelovala je u različitim smjerovima; početkom tih godina bila je suočena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zaštitu okoliša. Tijekom suočavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim načelima u projektima koji su privlačili više pozornosti. Kako bi se suočili sa dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvješće o radu. Nedugo poslije toga počela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upućeni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve veći i dosegli su vrhunac 1994. na godišnjem zasjedanju u Madridu.

Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije učinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je došlo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro došle, a i neki su priznali kako su zadovoljni učinjenim. Više nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na značenju na svjetskoj političkoj sceni. Zajedno sa partnerima uspješno je se angažirala u različitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoći Istočnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoći Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.**

 2.2       Strateški smjer

Bez obzira na beskrajni napredak koji je učinjen proteklih 20 godina u smanjivanju siromaštva još uvijek živi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao i 2,8 milijardi čiji je prihod manji od 2USD. U svakom slučaju je broj siromašnih u tom razdoblju smanjen za 200 mil. ljudi.

U sljedećih 50 godina, predviđa se da će svjetsko stanovništvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od čega će skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju.

Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga što je potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromaštvo. Ti ciljevi predstavljaju određene zadaće na kojima će raditi i oni koji nude novac odnosno pomoć kao i oni koji tu pomoć primaju.

 Neki od ciljeva su :

-           Istrebljivanje ekstremnog siromaštva i gladi

-           Osnovna škola za sve

-           Jednakopravnost i prava žena

-           Reduciranje djece koja umiru

-           Poboljšanje zdravlja majki

-           Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti

-           Ustrajnost u zaštiti okoliša

-           Razvoj globalnog partnerstva za razvoj

Zadnji cilj između ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju.

Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja oko gospodarske politike, učinkovitog i nekorumpiranog menadžmenta javnog sektora što bi pridonosi  ulaganju dodatnog kapitala.

Pitanje koje se postavlja je, koju ulogu tu ima Svjetska banka? Ona podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na području davanja zajmova, garancija, analiza i savjeta, opraštanje dugova, povećanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromaštva se bazira na izradi povoljne klime za investiranje te investiranje u siromašne.

Početkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 težišnih područja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije, trgovina i ustrajnost u zaštiti okoliša. Ta područja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim će Banka težiti kako bi u najkraćem roku poboljšala projekte. Kada je 1944. Međunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, «Razvoj» nije bila zadaća koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno načelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljšale životni standard u siromašnim.**